Aleksandar Srnec: Eksperimentalna stvarnost
 
Muzej - Museo Lapidarium u suradnji s Kolekcijom Marinko Sudac poziva Vas na otvorenje izložbe Aleksandra Srneca u petak, 9. srpnja 2010. u 21 h u prostorima Muzeja.

Izložba Aleksandra Srneca u Novigradu nastala je u znaku dubokog poštovanja prema samom autoru i njegovu radu, u znaku  želje da se predstavi djelić njegova opusa i da se unatoč njegovu nedavnom odlasku ne prekinu, već ojačaju dosad uspostavljene veze - da se jednostavno nastavi veličati autorov nevjerojatan doprinos umjetničkoj produkciji koja se vremenski poklapa  s drugom polovicom dvadesetog stoljeća. Iako čitav autorov opus nosi istraživačku i eksperimentalnu auru, koju su nam otkrile ponajprije varaždinska, a potom i zagrebačka retrospektiva, radovi odabrani za ovu izložbu predstavljaju samu okosnicu autorova eksperimentalnog duha i nevjerojatna je čast moći ugostiti u vlastitoj sredini ponajbolje što nam je ostavio. Izložba Eksperimentalna stvarnost je i zamišljena da se paralelno odvija u prostorima Muzeja i Galerije Rigo kako bi se  u korelaciji  s posebnostima prostora pronašla adekvatna kulisa za  autorova višedisciplinarna umjetnička ostvarenja.

Jerko Denegri

Predvodničke uloge Aleksandra Srneca

"...Apstraktni slikar u vremenu ideološki proskribirane apstrakcije, geometričar u vremenu ekspanzije enformela, graditelj statičkih i kinetičkih objekata u duhu Novih tendencija u razdoblju poslije enformela, potom jedini predstavnik Luminoplastičke i Luminokinetičke umjetnosti na hrvatskoj umjetničkoj sceni, jedan od protagonista grafičkoga dizajna u vremenu poslijeratne afirmacije ove discipline, eksperimentator u području kratkog i animiranog filma - sve to jest Srnec u svojim brojnim manjinskim pozicijama prema nekim dominantnim pojavama i praksama u vizualnoj kulturi vlastite sredine. Autor takvog profila gradi svoju formaciju na idejnim i operativnim iskustvima povijesnih avangardi u rasponu od pionira slikarstva rane apstrakcije do ruskoga konstruktivizma i produktivizma, pri čemu se vidljivi tragovi utjecaja Kandinskoga, Mondriana, El Lissitzkog, Rodčenka kao dalekih predaka i prethodnika, zamjećuju u pojedinim Srnecovim fazama i ciklusima slika i objekata. No to ga nipošto ne čini pukim sljedbenikom spomenutih uzora nego, naprotiv, ukazuje na neke konkretne povijesne izvore koje svaki umjetnik po svome izboru, pa tako i Srnec da bi ovladao vlastitim izražajnim jezikom, mora posjedovati, priznavati, poštivati. U domaćem, pak, povijesnom naslijeđu, Srnec se ukazuje baštinikom pojedinih stečevina zenitizma: uočljiva je, naime, više nego jedino slučajna terminološka srodnost između Micićeva pojma Optikoplastika i Srnecova pojma Luminoplastika, a znameniti kolaž Pafama Josipa Seissela/Jo Kleka iz njegova zenitističkog razdoblja kao da nagovješćuje pojedina kasnija Srnecova formalna rješenja. Pri tome, razlika između tih rijetkih primjera domaćih međuratnih avangardi i Srnecova poslijeratnog oblikovnog jezika proizlazi iz promijenjenoga društvenog i duhovnog konteksta u kojima oba ova uzastopna vala - prvoga: povijesnih avangardi, i drugoga: poslijeratnih neoavangardi - nastaju i djeluju. Prvi val, naime, odaje idealistički karakter povijesnih avangardi, skrhanih političkim prilikama i zbivanjima koji su onemogućili njihovu realizaciju, definitivno ih prebacujući u utopijsku "optimalnu projekciju"; drugi, pak, val - a to je, zapravo, Srnecov slučaj - odaje pragmatički karakter umjetnosti, dizajna i njihove sinteze s arhitekturom u vremenu i kontekstu "konkretne utopije" početnih procesa masovnog društva u nastajanju u još uvijek oskudnim uvjetima hrvatskoga/jugoslavenskog poslijeratnoga socijalizma. Srnecov višedisciplinarni opus u rasponu od rane etape njegova pripadništva skupini EXAT 51 pedesetih, uključivanjem u pokret Nove tendencije u šezdesetima do individualnog usamljeničkog djelovanja od sedamdesetih godina prošlog stoljeća dalje, nosi u sebi prepoznatljive biljege upravo te vrlo uzbudljive transformacije jedne cijele epohalne umjetničke i šire kulturalne klime u kojoj ovaj umjetnik, odgojen na utopijskom idejnom naslijeđu povijesnih Avangardi, traži, i cjelinom svoga djela umnogome i nalazi, ostvarivanja svojih brojnih zamisli u postutopijskom dobu pojave, uspona i, konačno, zamiranja poslijeratnih neoavangardi."

radno vrijeme | 10 - 13, 18 - 22
zatvoreno ponedjeljkom i praznikom

Dobrodošli!
 
Galerija Rigo
italiano
english
deutsch
 
Copyright © Muzej-Museo Lapidarium, 2007-2017. | design by Studio Cuculić | developed by STO2 | 3D by Roberto Cimador