U Muzeju - Museo Lapidarium, (Veliki trg 8a, Novigrad), u utorak 28. srpnja 2009. u 21 h, održati će se otvorenje vrhunske tematske izložbe pod nazivom Eros Kalos. Riječ je o sagledavanju erotske tematike u grafici i fotografiji kroz koju likovni kritičar i kurator projekta, Brane Kovič sučeljava različite autorske pristupe ikonografiji erotizma u najširem smislu riječi - od eksplicitnih, implicitnih i simboličkih vizura, u vremenskom rasponu od secesije do sadašnjosti, kroz posljednjih stotinjak godina.

U izbor su uključena mnoga znana i nezaobilazna imena iz područja moderne i suvremene likovne i fotografske produkcije, počevši od austrijskog secesioniste Egona Schiele-a, za kojim s grafičkim listovima slijede Pablo Picasso, André Masson, Leonor Fini, Shu Takahashi, Miroslav Šutej, Andi Warhol i Tom Wesselmann te mladi autori poput Sevde Chkoutove i Frédérica Légilsea koji će na izložbi biti predstavljen originalnim crtežima.

Fotografije na izložbi zastupljene su također kroz vrhunska imena - tu su avangardni eksperimentator Man Ray, kontroverzni japanski majstor Nobuyoshi Araki, veliki Helmut Newton, Ralph Gibson, Jeanloup Sieff te kultna američka autorica Nan Goldin i Sam Taylor Wood, jedna od protagonistkinja suvremene britanske umjetničke scene.

U zapadnoj kulturi koju je nakon antike zahvatilo kršćanstvo, erotika je u vizualnim umjetnostima, više nego kroz pisanu riječ izložena cenzuri. Strogi zakoni i nemoguće visoke kazne potisnuli su erotične prizore na zid srama, no gotovo je svaki veliki umjetnik kad - tad posegao za "nezakonitim".

Doba renesanse koje se pozivalo na antiku, pobudilo je oživljavanje erotske tematike, što se nastavilo baroknim majstorima s Rembrandtom na čelu, dok će pravi procvat ikonografskog sklopa slijediti u 18. st. Trebalo je pričekati doba modernizma i avangarde, da likovna djela bolje, ali manje eksplicitno posegnu i u taj vid čovjekova bivanja, te da započnu pristizati u javnost, iako isprva do uskih krugova ljubitelja i kolekcionara. Tabui i moralne propovijedi u opadanju posljednjih desetljeća 20. st., rezultirati će i prvom međunarodnom muzejskom izložbom s erotskom motivikom postavljenom krajem 1968. godine u švedskom Lundu, čemu slijede prikazi i objave erotičnih ciklusa modernih klasika od Rodina do Picassa. Iznimno velik utjecaj za emancipaciju vizualne erotike dala je fotografija koja je omogućila širu i bržu distribuciju te vrste slikovnog gradiva u rasponu od (pornografskih) primjeraka za privatnu uporabu do vrhunskih umjetničkih dosega. Dijalog između grafičkih i fotografskih djela u različitim stilskim razdobljima te individualni autorski pristupi  pridonose smislenom razmatranju tematike, koji svoju vezu s reprezentativnim primjercima  iz široke palete ikonografije erotizma uspostavljaju prije svega na nivou estetske i formalne individualne inventivnosti pri likovnom uobličavanju i opredmećivanju različitih seksualnih  praksi - heteroseksualnosti, homo - erotike, sadomazohizma, fetišizma, itd.